
SustainableOcean Alliance Timor-Leste (SOA-TL) hetan oportunidade hosi Laudato Si’ Movement Timor-Leste ne’ebé nu’udar organizador ba eventu Local Conference of Youth (LCOY) Timor-Leste tinan 2024, hodi koalia no/ka halo advokasia ba asuntu Deep-Sea Mining (DSM) ho tema “Deep-Sea Mining: Ocean vs Climate Change” ne’ebé ekipa SOA-TL simplifika “Impaktu hosi minerasaun iha tasi kle’an ba biodiversidade no umanu.”
Iha Timor-Leste, bele dehan asuntu Deep-Sea Mining (DSM) ka Minerasaun iha Tasi Kle'an - Mineração em Mar Profundo jerálmente sosiedade seidauk familiár ho asuntu refere, sa tan sensível ba asuntu refere tanba tuir observasaun durante ne’e, seidauk iha sosializasaun no kampaña hosi parte relevante sira hanesan; Academia, Sosiedade Sivil no Organizasaun Voluntáriu sira, liu-liu organizasaun ambiental sira relasiona ho rai-maran no tasi. Maske asuntu refere sai ona hanesan problema global, ne’ebé ohin-loron iha nasaun barak halo hela sosializasaun no kampaña makaas hosi parte Akademia, Sosiedade Sivil, Organizasaun Ambiental no Mariña sira atu hapara atividade deep-sea mining tanba konsidera atividade refere fó impaktu ba ambiente, biodiversidade, mudansa klimátika no umanu. Ho razaun hirak ne’e, iha mundu nasaun barak ejize ona ba International Seabed Authority (ISA) ne’ebé maka nu’udar Organizasaun Internasionál autónoma ida ne'ebé harii tuir Konvensaun Nasoins Unidas nian kona-ba Direitu ba Tasi iha tinan 1982 (UNCLOS) no akordu tinan 1994 nian ne'ebé relasiona ho implementasaun parte XI hosi UNCLOS hodi organiza no kontrola atividade hotu-hotu ne'ebé relasiona ho rekursu minerál sira iha área tasi-kle’an ba benefísiu umanidade tomak. Hodi halo ida-ne’e, ISA iha mandatu atu asegura protesaun efetivu ba ambiente tasi nian hosi efeitu prejudisiál sira ne’ebé bele mosu hosi atividade sira ne'ebé relasiona ho tasi-okos.

Iha Nasaun Timor-Leste atualmente seidauk iha aktividades ne'ebe relasiona ho minerasaun iha tasi kle'an, tamba ne'e asuntu deep-sea mining iha Timor-Leste seidauk hetan atensaun maka'as husi parte relevantes, ho nune'e atu hafanu no fo hanoin parte relevante sira tamba ne'e SOA Timor-Leste hahu halo advokasia no hasa'e kuinesimentu kona ba minerasaun iha tasi kle'an ba Joven, Leaderansa ambiental no oseanu, inklui Joven voluntariu ambientalista sira.
Tamba hare'e ba DSM ne’ebé fó impaktu boot ba ambiente, biodiversidade, mudansa klimátika no umanu, maka iha Timor-Leste, tinan ida-ne’e (2024) SOA-TL iha programa ida ho naran “Deep-Sea Defender” ne’ebé hetan subvensaun (grants) hosi SOA global atu halo advokasia, konsensializa no/ka fó kuinesimentu ba parte balun hosi sosiedade Timor-Leste atu antesipa ba governo hodi la autoriza entidade balun mai exploita ita-nia rekusoin tasi nian, sa tan ba diversidade animal no planta iha tasi okos ne'ebé bele moris iha tasi klean liu metru 200, mesmu ho asaun ki’ik maibé oinsá bele kontribui, tanba termus “deep-sea mining” nia disvantajen barak maka sei akontese ba biodiversidade (jenétika, populasaun no ekosistema) tasi sei hetan destrui, se wainhira la prevene asuntu refere.
DSM iha lian Tetun hanaran “Minerasaun iha tasi-klean,” ne’ebé refere ba estrasaun no perfurasaun ba depózitu minerál sira iha tasi-kle’an liu metru 200 iha tasi okos. Temi liafuan minerasaun ema balun dalaruma hanoin kedas katak iha Timor-Leste atividade DSM iha eziste ona, tanba durante sosiedade Timor-Leste hatene katak Orsamentu Jerál Estadu (OJE) finansia ho fontes boot maka liuhosi fundu mina-rai ne’ebé rezultadu hosi esplorasaun iha Tasi Timor (Bayu-Undan), kampu ne’ebé distánsia 250 km sudeste Suai iha Timor-Leste no kilómetru 500 ba noroeste territóriu Norte nian iha Austrália, ne’ebé agora dadaun halo operasaun hosi kompañia Santos. Esplorasaun mina-rai no gas iha Tasi Timor la’ós kategoria ba DSM ho razaun atividade refere halo esplorasaun ho objetivu atu buka rezerva hidrokarbonetu sira hanesan mina-rai no gás naturál, enkuantu hidrokarbonetu ne’e rasik lahanesan ho minerál sira ne’ebé iha DSM.
Tasi-kle’an forma liu 95% hosi biosfera planeta rai, iha ne'ebé apoia biodiversidade no fornese servisu ekosistema krusiál sira ho importánsia globál. Bele dehan katak, tipu oioin hosi minerasaun iha tasi-kle’an ne'ebé define hosi tipu minerál alvu ba esploitasaun, maibé ida ne'ebé avansadu liu iha termu teknolojia no prosesu iha Security Industry Authority maka minerasaun nódulu polimetáliku (Polymetallic Nodules). Maske nune’e, Security Industry Authority iha mós planu sira ba minerasaun tasi-kle’an nian ba kobaltu no sulfuru polimetáliku sira. Hanesan dehan tiha ona, iha tipu oioin ba mineral iha tasi-kle’an maka tipu prinsipál tolu (3) maka hanesan: Seafloor Massive Sulphides; Metallic (Manganese) Nodules; Cobalt-rich (Ferromanganese). Introdusaun jerál hosi minerál tolu ne’e maka hanesan;
- Depózitu Seafloor Massive Sulphides (SMS): maka substratu toos ho konteúdu metál no sulfidu aas, tan konteúdu metal baze ne'ebé aas, hamutuk ho konsentrasaun osan-mean no osan-mutin ne'ebé bele esplora komersialmente, interese ona empreza mineira sira durante dékada barak ho estudu esplorasaun no viabilidade dahuluk sira iha tasi-klean akontese iha tinan 1980, parte East Pacific Rise, ne'ebe hala'o hosi Crawford et al., 1984 kona-ba Geotechnical engineering properties of deep-ocean polymetallic sulfides from 21°N, East Pacific Rise, no iha parte Red Sea estudu hala'o husi Amann, 1985 kona ba Development of ocean mining in the Red Sea, review husi Boschen et al., 2013 kona ba Mining of deep-sea seafloor massive sulfides: A review of the deposits, their benthic communities, impacts from mining, regulatory frameworks and management strategies
- Depózitu Metallic (Manganese): Nodules maka hanesan Nódulu polimetáliku sira, ne'ebé mós hanaran nódulu manganés, maka konkresaun minerál sira iha tasi okos. Nódulu sira-ne’e bele hetan ho kuantidade ne'ebé barak, no kontein metal sira ne'ebé iha valór, depózitu sira identifika ona hanesan interese ekonómiku potensiál tebes. Depende ba sira nia kompozisaun bele mós hanaran nódulu ferromanganezu tanba konkresaun minerál sira ne'ebé kompostu hosi silikatu no óxidu besi no manganés ne'ebé iha tasi okos no rai-maran no
- Depózitu Cobalt-rich (Ferromanganese): maka riku ho kobaltu forma iha kuaze superfísie fatuk hotu-hotu iha tasi ne'ebé livre hosi sedimentu no kompostu hosi óxidu manganés no oxihidroxidu ferru nian ne'ebé presipita diretamente hosi tasi-been. Sira nia mahar varia hosi menus 1 mm to'o besik 20 cm, ne’ebé bele hetan iha tasi klean metru 600-7,000, no planaltu sira ho krusta ne'ebé mahar liu no riku liu ho metal ne'ebé forma iha profundidade entre metru 800 no 2,500.
Bazeia ba ezistensia mineirais sira-ne’e iha liu tasi-kle’an metru 200 maka wainhira halo esploitasaun sempre iha impaktu. Tan ne’e, impaktu potensiál sira hosi DSM ba ekosistema tasi bele kategoriza ba impaktu direta no indireita. Impaktu direita maka projetadu boot liu ne'ebé asosiadu ho atividade mineira maka destruisaun ba abitat tasi-okos no mortalidade ba fauna asosiadu ne'ebé moris iha substratu sira. Ezemplu, ahu-ruin no esponja sira iha tasi-klean, ne'ebé maka buras neineik tebes ho moris naruk no impaktu indireitamente maka sedimentu barak ne'ebé perturba durante halao atividade sira iha tasi-okos sei hamosu pluma sedimentu nian ne'ebé iha suspensaun ba períodu naruk (modelu sira ne'ebé eziste sujere katak ida-ne'e bele dura to'o tinan ida iha kazu kampu nódulu nian) no bele namkari luan, hodi fó impaktu ba área sira to’o kilómetru sanulu (10) hosi fatin minerasaun nian inklui mos impaktu barullu ne'ebe afeta ba biodiversidade iha tasi kle'an.
Iha mós presaun no impaktu sira hosi setór minerasaun iha tasi-kle’an maka hanesan:
- Perturbasaun iha tasi okos no perturbasaun ba abitat maka halo remosaun fíziku hosi material tasi-okos no depózitu minerál sira rezulta iha destruisaun abitat bentiku sira. Minerasaun nódulu polimetáliku sira sei hasai permanentemente nódulu sira hanesan abitat ba espésie sira ne'ebé maka liga hanesan esponja sira, anemona tasi nian, tanba sira sei la rejenera;
- Aumentu turbididade bee nian iha tasi okos ne'ebé bele fó impaktu negativu ba fauna bentika maka hale'u, ne’ebé provavelmente ladún adapta atu hasoru perturbasaun tanba kuantidade boot hosi sedimentu perturbadu bele mós iha efeitu ba biodiversidade iha tasi-okos;
- Deskarga sedimentu no metal ki'ik sira ba koluna bee nian bele fó impaktu ba ekosistema oseanu globál nian hanesan peska, siklu karbonu no regulasaun klimátika, dezintoxikasaun no siklu nutriente nian ne'ebé nia valór sira, iha tasi-kle'an seidauk komprende ka kuantifika ho kompletu;
- Interrupsaun ba animál fuik sira tanba atividade mineira sei kria barullu iha bee okos hosi fonte oioin inklui operasaun Ró sira ne'ebé la'o iha tasi okos no bombajen hosi nódulu sira. Ida-ne'e bele rezulta iha mudansa organizmu balu ne'ebé sira-nia siklu moris (ezemplu, fatin ba ai-han ka haboot-an) no halo estragu fíziku sira bele mós rezulta nivel barullu ne'ebé aas;
- Poluisaun no kontaminasaun tasi-been tanba Mina-rai ne'ebé fakar bele fó impaktu signifikativu ba rekursu moris tasi nian (ezemplu, ikan no non-ikan) hodi halo sira la disponivel ba moris. Nune’e mós, poluisaun petróleu bele fó impaktu ba setór ekonómiku sira seluk husi ekonomia azul hanesan turizmu maritima;
- Poluisaun ar bele mosu tanba Ró sira uza kombustível hodi hamosu enerjia. Emisaun sira GHG nian hosi kombustivel kontribui ba akesimentu globál no asidifikasaun, hodi rezulta tempestade sira, aumentu nível tasi nian, no erozaun tasi-ibun nian;
- Uza konflitu sira (Use conflicts) bele mosu tanba asesu temporáriu ba área tasi nian bele fó impaktu diretamente ba utilizadór sira seluk nia abilidade atu hala'o sira nia atividade ekonómika rasik ho efetivu hodi rezulta iha retornu ekonómiku ne'ebé ki'ik liu duké normál. Estragus ba abitat sira no lakon biodiversidade ne'ebé rezulta iha área sira-ne'e hamenus sira nia abilidade atu apoia setór produtivu sira seluk; no
- Kondisaun sosiál no ekonómika, wainhira konstrusaun ba instalasaun (uma, armajen nsst) ba prosesamentu minerál sira iha rai-maran bele estraga ka estraga permanentemente fatin sira ho signifikasaun kulturál (ezemplu, fatin halo kultura lulik, semiteriu nsst).
Relasiona ho efeitu sira mensionadu, baseia ba dokumentus Sustainable Ocean Alliance katak iha nasaun sira balun ne'ebé bandu ona DSM, atualmente iha nasaun hamutuk ruanulu-resin haat (24) maka bandu ona minerasaun iha tasi-kle’an hanesan; Palau, Fiji, Samoa, Federated States of Micronesia, Chile, Costa Rica, Ecuador, Spainha, German, Panama, Irelandia, Barazil, Finlandia, Portugal, Vanuatu, Republika Dominicana, Swedia, Monaco, New Zeland, Switzerland, Canada, United Kingdom, Mexico no França. Iha mós nasaun xave sira ne'ebé husu atu apoia moratóriu ida iha tinan ida-ne'e inklui: Nigeria, Seychelles, Zimbabwe, Kenya, Madagascar, Cameroon, South Africa, Ghana, Cape Verde, Mozambique, Sierra Leone, Singapore, South Korea, Philippines, Bangladesh, Sri Lanka, Greece, Iceland, Malta, Denmark, Belize, Barbados, Guatemala, Jamaica, Colombia, Australia.
Sustainable Ocean Alliance (SOA) nia kampaña hasoru DSM hahú lansa iha Juñu 2019 Objetivu sira hosi kampaña ne'e maka:
- Kapasitasaun ba líder Oseanu foinsa'e sira-nia kuinesimentu kona-ba saida maka minerasaun iha tasi-laran ne'e rasik no ameasa ne'ebé hosi minerasaun iha tasi-laran;
- Hakbiit no mobiliza líder oseanu joven sira atu foti asaun koletiva hasoru minerasaun iha tasi-kle’an.
SOA maka organizasaun úniku ne'ebé maka mobiliza ona rede globál luan hosi líder oseanu joven sira hodi halo kampaña ba futuru azul liu, no liuliu ida ne'ebé maka la apoia ameasa la justifikadu hosi minerasaun iha tasi-kle’an. SOA nia kampaña iha ona impaktu ba asinatura 316,425 iha petisaun ida ba DSM nian iha mundu tomak no fó ona 25+ subsídiu sira ne'ebé ativa foinsa’e sira atu defende DSM, nune’e mós ema 250,000+ hetan ona treinamentu ka edukasaun kona-ba minerasaun iha tasi-klean. Iha Timor-Leste Hub Sustainable Ocean Alliance Timor-Leste komesa hala'o advokasia kona ba asuntu refere ho fo antisipa ba eksploitasaun iha futuru.

Asessu SOA Timor-Leste nia materia introdusaun no impaktu kona ba Minerasaun iha Tasi Kle'an liu husi Dokumentus iha LINK ida ne'e.
Writer: João Ratão | PPT Develop: João Ratão, Nelson Amaral, Delio Da Costa
Editor: João Ratão and Delio Da Costa | Review: Delio Da Costa